U Beogradu će se od 22. do 30. septembra održati 51. BITEF, a Radio-televizija Srbije specijalnim programom najaviće i pratiti ovaj festival. Poseban kuriozitet biće televizijski prenos pozorišne predstave koja traje 24 sata, a koja otvara BITEF. Reč je predstavi jednog od vodećih evropskih reditelja Jana Fabra, "Olimp: u slavu kulta tragedije".

Na osnovu mišljenja uglednih kritičara i, pre svega, reakcija gledalaca u gradovima u kojima se igrao ovaj scenski spektakl, slobodno se može reći da je projekat "Olimp: u slavu kulta tragedije" - predstava od 24 sata jedan od najznačajnijih događaja savremenog teatra. U kontekstu 51. BITEF-a, predstava dešifruje sva značenja njegovog koncepta (i slogana): "epskog" - sam materijal potiče iz epova (i, šire, mitova), pripovedačkog, a ne dramskog modusa s dugim trajanjem (ona zaista traje 24 sata), a "trip" kao putovanje u, ovog puta, antičku mitsku prošlost, zapravo je kolokvijalni izraz za omamljujuće, hipnotičko stanje u koje nas uvode predstave ove dužine i ovakvog scenskog izraza.

51. Bitef na RTS-u

Predstava ima strukturu koncerta na kom se nižu scene zasnovane na celokupnoj antičkoj mitskoj građi, kako na onoj obrađenoj u Homerovim epovima, tako i na onoj koju su artikulisala trojica velikih grčkih tragičara. Konferansije ovog programa je jedno provokativno, beskrajno šarmantno i zavodljivo otelovljenje samog boga Dionisa, zaštitnika tragedije i pozorišta. Predstava je izrazito dionizijske prirode; u tim zasebnim scenskim celinama smenjuju se halucinantni prizori ekstaze, telesnog iznurivanja, orgija, najuzvišenije poezije, ali prevashodno krajnje uzbudljive vizuelne i duhovne lepote i slobode, te snage i radosti života.

RTS radi direktan prenos ovog jedinstvenog događaja pošto je dobijena dozvola da kamere budu u sali i u foajeu Sava Centra. To znači da će prenos obuhvatati sve te elemente - pre svega, tok predstave, ali i sva druga dešavanja, što bi, zapravo, predstavljao do sada neviđeni poduhvat u trajanju od 24 sata.

Ovaj događaj se u kontinuitetu emituje na Trećem programu RTS-a od 23. septembra u 18.00 do 24. septembra u 18.00 časova, a takođe će se taj signal emitovati i na više punktova u foajeu Sava Centra.

Prenos predstave realizuje urednički tim: Tamara Baračkov, Kristina Đuković i Dunja Petrović

Glavni reditelj: Miško Milojević

Glavni urednik: Nebojša Bradić

Redakcija za kulturu i umetnost pripremiće dve Hronike Bitefa. Prva Hronika emituje se 27. septembra od 22:05, urednik je Olivera Milošević. Druga Hronika biće emitovana 1. oktobra od 23:00, urednik je Slobodan Savić.

Pred početak 51. BITEF-a, 19. septembra u 19:30, na Drugom programu RTS-a biće reprizno emitovana emisija Prostori slobode. Sećanja, analize i kritički stavovi sagovornika svih generacija, umetnika koji su i sami deo bogate istorije BITEF-a i uzbudljiv dokumentarni materijal iz arhive RTS-a u ovoj emisiji iz svih uglova nastoji da prikaže značaj i mesto koje ovaj festival ima za našu i kulturu sveta.

Urednik i scenarista: Olivera Milošević, reditelj: Miško Milojević

Redakcija dramskog i domaćeg serijskog programa će u septembru, u okviru svoje redovne serije TV Teatar, predstaviti izbor snimaka izuzetnih predstava sa ranijih BITEF-a:

VILA IZ ZELENOG JEZERA (RTS 2, 9. septembar 23:00)
(23. Bitef 1989.- Pekinška opera, Peking)
režija: Džao Janhsja
Puškin - BORIS GODUNOV (RTS 2, 16. septembar 23:00)
(25. Bitef 1991.- Teatar na Taganke)
režija: Jurij Ljubimov
CRNI RADOVI (RTS 2, 23. septembar 23:00)
(25. Bitef, 1991. - Station opera House, London)
režija: Džulian Majnrad Smit
Vilijam Šekspir - VEŠTICE (adaptacija Magbeta) (RTS 2, 30. septembar 23:00)
(21. Bitef 1987. - Delvet tijatrolari, Istanbul)
režija: Mige Girman

26. septembra u 19:30 biće prikazana repriza emisije Art Zona iz 2011. godine, posvećena stvaralaštvu Jana Fabra.

Multidisciplinarni stvaralac - pozorišni reditelj, scenarista, koreograf, scenograf i likovni umetnik, Belgijanac Jan Fabr, jedan je od sve ređih stvaralaca današnjice u čijem holističkom viđenju i tumačenju sveta kičmu predstavlja ona civilizacijska linija koja je začeta u antičkoj Grčkoj. Jan Fabr se beogradskoj publici prvi put predstavio 1984. godine predstavom Moć pozorišnih ludosti izvedenom na 18. BITEF-u, koja je tada osvojila Gran pri Festivala. U Fabrovom stvaralaštvu postoji segment koji je vezan za pozorišnu scenu i onaj koji je vezan za muzejske i galerijske prostore. O vezi Fabrovog pozorišnog i likovnog stvaralaštva govori teatrolog i publicista Jovan Ćirilov, a Danijela Purešević sa Fabrom razgovara upravo o ovom drugom stvaralačkom segmentu, budući da se on smatra jednim od najznačajnijih autora savremene svetske likovne scene.

Urednik: Danijela Purešević